Opće je poznato da gotovo uvijek pred sam kraj životnog ciklusa određene generacija konzola dobijemo i najbolje igre za njih. Ovo se osobito odnosi na Sony, čija je prilično komplicirana arhitektura konzola oduvijek predstavljala pravi mali izazov za uvijek uporne i veoma vješte programere, koji su uvijek pronalazili način da snagu svakog PlayStationa „poguraju“ do krajnjih granica i na samom zenitu generacije isporuče igre o kojima se dugo dugo priča. Jedan od najboljih primjera za takvo što bila je i akcijska avantura zasnovana na grčkoj mitologiji, poznata pod prilično snažnim i moćnim imenom, God of War.

Sjećam se inicijalne najave spomenute igre i prvih nekoliko screenova objavljenih za istu. S obzirom da je u to vrijeme u većini domova i dalje vladao iznimno skupi dial-up internet, većinu informacija o nadolazećim video igrama pronalazili smo u omiljenim i uvijek (pa i danas) rado čitanim regionalnim gaming časopisima. Tako su u jednom od brojeva jednog od takvih magazina osvanule prve slike iz igre i kratak opis spomenute igre na kojoj je radio do tada prilično nepoznat Sonyjev first party studio Santa Monica. „Spartanski vojskovođa u potrazi za osvetom bori se protiv grčkih bogova i raznoraznih mitoloških bića i čudovišta? Hm, nisam li već nešto vidio i odigrao na Amigi tamo negdje krajem davnih osamdesetih?“, pomislih u sebi gledajući prvu najavu igre, usput rado se sjećajući side-scrolling akcijske avanture Gods, koju sam uz Shadow of the Beast i još nekolicinu igara najčešće igrao na svojoj „prijateljici“ s punih 1Mb RAM-a (da, to je bila ona nabrijana verzija, oni koji su imali standardnu s 512kb memorije mogli su samo sanjati da igraju neki od gorespomenutih hitova). Odmah pomislih (a i nisam bio daleko od istine) da se radi o rebootu dotične igre te, s obzirom da sam oduvijek bio lud za avanturističkim i hack & slash igrama, odlučih ovu igru u pribilježiti crvenim slovima na svoj popis nadolazećih naslova i dobro ju podebljati. Ista je ostala na samom vrhu tog popisa sve do samog izlaska, a samo čekanje iste svakim novim njezinim prikazom, bilo je sve teže i teže. Postajao sam sve nestrpljiviji, jer igra je i te kako obećavala. A kada je na kraju na proljeće 2005. godine konačno i stigla u prodaju, svi screenovi i poneki trailer koje sam do tada vidio, nisu ni približno mogli dočarati ono što su nam kreativni genijalci iz Santa Monice bili spremili. Dolazak God of Wara označio je prekretnicu u razvoju akcijskih avantura, a mehanika i ideje koje je ova igra sa sobom donijela, (p)ostat će nedostižni uzor stotinama igara koje su uslijedile u narednih 10 godina. Mnogi su preuzeli brojne segmente ove igre i pokušali je nadmašiti, no u tome nisu uspjeli. Samo je nova God of War igra mogla nadmašiti onu prethodnu, i tako nekoliko puta.Pa što je to što God of War čini jednim od najboljih serijala u povijesti video gaminga i čime je dotični serijal zadužio cijelu gaming industriju?

Suprug i otac, vojskovođa, ubojica bogova, bog?

Akcijskih avantura svakako nije nedostajalo na PlayStationu. Prvu Sonyjevu konzolu obilježile su veoma dobre Tomb Raider igre, koje su se dolaskom Playstationa 2 polako povukle u pozadinu, jer nisu imale ništa novo za ponuditi igračima. Bilo je tu još dosta zanimljivih akcijskih avantura, no nijedna nije donijela toliko svježine u žanr kao što je to učinio originalni God of War. Priča o bijesnom i očajnom Spartancu koji kreće u osvetnički rat protiv bogova, privukla je pažnju milijuna igrača, a ono što je tu većinu igrača privuklo jesu spektakularni vizuali koje je ova igra imala, veoma pametne zagonetke, nevjerojatno atraktivna, brutalna i vrlo jednostavna borba prepuna combo poteza, kao i zaista posebna interpretacija grčke mitologije. Naime, priča igre bila je zasnovana na iskrivljenoj  i znatno slobodnijoj verziji grčke mitologije, u kojoj smo mogli pratiti pomalo tužnu i iznimno mračnu priču o sudbini spartanskog vojskovođe Kratosa, kojeg su bogovi obmanuli i natjerali ga da ubije svoje najmilije. Spoznaja da je u slijepom bijesu izazvanom fanatičnim služenjem bogu rata Aresu ubio svoju suprugu i kćer, u Kratosu budi bijes koji će on, zahvaljujući onome što će mu Athena reći, usmjeriti k samom bogu rata Aresu, kojeg je fanatično obožavao i u čiju se slavu borio. No, to će samo biti početak njegove avanture koja će ga odvesti od Olimpa do Hada i natrag, a njegov put do tamo bit će popločan tijelima i krvlju onih koji će mu se naći na tom putu.

U proteklih 10 godina God of War se pretvorio u iznimno uspješan serijal, koji je do sada iznjedrio sedam igara (šest velikih i jednu malu), a da se radi o zaista popularnoj franšizi najbolji dokaz su i stripovi, roman, igračke, pa čak i film koji je u pretprodukciji već duže vrijeme. Kako bismo proslavili ovaj mini-jubilej serijala, odlučili smo svoje vjerne čitatelje počastiti velikim višedjelnim specijalom, a oni koji ostanu s nama do kraja, imat će priliku osvojiti i prilično vrijednu nagradu. Stoga, vrijeme je da vas konkretnije upoznamo s Kratosovom sudbinom.

Pred vama je prvi dio God of War speciala, koji obuhvaća prvu igru i određene zanimljivosti vezane za istu (napomena – ostatak specijala, kao i njegovih nastavaka bit će prepun spoilera, stoga bi bilo poželjno da ste igre već odigrali ili se barem pobliže s njima upoznali..).

God of War – prvi susret s “Duhom iz Sparte”

Razvoj prve God of War igre započeo je još 2002. godine, da bi gotovo pune tri godine kasnije igra konačno stigla u prodaju. Tijekom njezinog razvojnog procesa, developeri su imali nekoliko ideja i uzora, a sama inicijalna ideja bila je napraviti svojevrsni hibrid igara Ico, Prince of Persia, Onimusha i Devil May Cry, koji bi opet imao osobni identitet. Dodatno inspiriran kultnim filmskim ostvarenjem iz 1981. godine, klasikom Clash of the Titans, redatelj igre David Jaffe odlučio je stvoriti svoju, znatno slobodniju, verziju grčke mitologije, koja će se prilagođavati djelovanju glavnog protagonista njegovog novog projekta. Rezultat njegovih ideja bio je i više nego impresivan. Dobili smo akcijsku avanturu iz perspektive trećeg lica s fiksnom kamerom (koja i dan-danas predstavlja jedinu ozbiljniju zamjerku igri, no s obzirom da je takva s razlogom, nećemo se previše buniti), u kojoj kontroliramo sjajno osmišljenog i dizajniranog glavnog protagonista koji skače, penje se po platformama, rješava fantastično osmišljene zagonetke razbacane po ogromnim levelima koje one iz starih Tomb Raidera ostavljaju daleko iza sebe, a kako ne bismo samo skakutali i naprezali moždane ćelije, ekipa s Jaffeom na čelu osmislila je unikatan i prilično spektakularan borbeni sustav, koji i danas gotovo da nema konkurenciju.

Naime, igra je stigla s veoma jednostavnim a u isto vrijeme prilično kompleksnim borbenim sustavom, koji je bio zasnovan na korištenju i kombiniranju nekoliko vrsta napada Kratosovim oružjem (Blades of Chaos – dva sječiva na lancima) koje je jednako bilo učinkovito kako u borbi na blizinu, tako i borbi na daljinu. Tu su bili i magični napadi, koje je Kratos dobivao od pojedinih bogova, no isti su bili prilično ograničeni zbog energije koju su trošili, tako da borba uglavnom svodila na direktan sukob. Veoma brutalna i krvava borba prepuna veoma atraktivnih a u isto vrijeme i strahovito deguntantnih scena, bila je i zauvijek ostala jedno od glavnih obilježja ovog serijala. To je osobito dolazilo do izražaja prilikom spektakularnih boss „fajtova“. God of War je jedan od pionira QTE sekvenci, a iste su bile najčešće korištene upravo prilikom završnih poteza protiv bossova. Te scene sada ima gotovo svaka druga igra, no ni u jednoj igri uspješno izvršavanje zadane QTE sekvence nije pružalo toliku satisfakciju kao što je to bio slučaj u God of War igri.

A što je sa samom pričom igre? Prvi naš susret s Kratosom i prvom God of War igrom započinje u trenutku pokušaja njegovog samoubojstva, no ubrzo potom flashback nas vraća u događaje koji su prethodili Kratosovoj odluci da si oduzme život. Doznajemo da je Kratos bio slavni spartanski vojskovođa koji je vjerno služio grčke bogove s Olimpa. Sparta je pod njegovim liderstvom izlazila kao pobjednik iz brojnih bitaka i ratova, međutim jedan kobni trenutak njegove slabosti pokrenut će lavinu događaja koji će Kratosa od nekadašnjeg vjernog sluge pretvoriti u razjrarenog odmetnika željnog krvi. Naime, nakon što je gotovo bio poražen od barbarskog kralja, suočen sa smrću i evidentnim porazom, Kratos doziva Aresa u pomoć te sklapa pakt s njim – ukoliko spasi i poštedi njega i njegovu vojsku i da mu moć da porazi barbarsku vojsku, Kratos će mu biti vječni sluga. Ares prihvaća ponudu, „poklonivši“ mu Oštrice Kaosa (Blades of Chaos) iskovane u samom podzemlju Tartara i obvezavši ga na vječnu pokornost i službu. Kratos ubija barbarskog kralja i tu počinje njegovo fanatično služenje Aresu.

Nepobjediv i gotovo besmrtan, Kratos započinje brojne osvajačke pohode u ime Aresa, a prilikom opsade sela naseljenog sljedbenicima Athene, on će biti obmanut od strane samog Aresa. Naime, smatrajući kako Kratosu na putu do savršenog vojnika i ubojitog stroja sposobnog za najviše osvajačke domete stoje njegova supruga Lysandra i kćerka Caliope, Ares u to selo tajno odvodi Kratosove najblliže i ostavlja ih u hramu prepunom Atheninih sljedbenika. Vođen slijepim osvajačkim ludilom, Kratos prilikom opsade tog sela ubija sve koji su se u tom hramu našli, uključujući i svoju obitelj. Shvativši što je napravio i tko je zapravo kriv za sve, Kratos biva proklet od strane proročice Callisto a pepeo njegovih najmililijih lijepi se za njegovu kožu, ostavljajući bijeli trag zbog kojeg će biti poznat kao „Duh iz Sparte“. Mučen stalnim morama zbog onoga što je učinio, Kratos počinje služiti drugim bogovima, kako bi se mogao osvetiti Aresu, a samim time i riješiti mora iz prošlosti koje proganjaju njegov napaćeni um. Na njegovom putu do konačnog susreta s Aresom, Kratos će morati pronaći Pandorinu kutiju koja sadrži ključ za pobjedu nad Aresom, put do iste svakako neće biti jednostavan, a u to su se mogli uvjeriti svi koji su ovo remek-djelo zaigrali.

Naime, tijekom 15-ak sati, koliko traje ova igra, u sjećanju igrača ostali su brojni trenuci kakvi se rijetko viđaju u jednoj video igri, a epičnosti i grandioznost i danas posjeduje isti intenzitet kao i prije 10 godina. Svemu tome svakako su doprinjeli i fantastični glumci na čelu s Terrenceom T. C. Carsonom koji je dao glas Kratosu te Lindom Hunt u ulozi naratora. Sve je to doprinjelo da God of War bude i jedna od najprodavanijih PlayStation 2 igara (prodano preko 4.6 milijuna primjeraka igre) i da u više navrata bude proglašena igrom 2005. godine.

God of War i mitologija – koga je Kratos sreo (i obezglavio) na svom epskom putu osvete?

Kratosov put do konačne osvete i borbe protiv Aresa bio je prilično živopisan te je Kratos usput sreo brojne poznate mitološke likove i bića. Neka su bila prijateljski naklonjena, no više je bilo onih koji su kratosa pokušali srediti na bezbroj načina. Kako bismo vam konkretnije približili slobodnu interpretaciju grčke mitologije, koja je jedno od glavnih obilježja ove igre, donosimo vam pregled svih poznatih mitoloških likova, bića i čudovišta koja smo mogli u igri vidjeti kao i njihovu komparaciju s „pravom“ grčkom mitologijom. Pa krenimo redom…

• ARES – Ares, grčki bog rata, u originalnoj God of War igri predstavlja glavnog negativca, odgovornog za Kratosov pad, a sve s ciljem svrgavanja Zeusa sa trona, u čemu mu pomažu Furije s kojima će se Kratos također obračunati. Kada je u pitanju prava mitologija, Ares je jedan od rijetkih bogova koji se baš i ne razlikuje od svoje alternativne verzije. Naime, kao sin Zeusa i Here, te brat Atene, Ares je oduvijek pokazivao tendencije k vladavini, zbog čega je i bio u sukobu s Atenom.

• ATENA – boginja mudrosti koja kroz igru pomaže Kratosu, baš i nije tolika dobrica koliko se možda čini. Naime, Zeus je nju i Aresa poslao da zarobe Kratosovog mlađeg brata Deimosa. Kako bi u neku ruku kompenzirala pojedina nedjela koja je napravila Kratosu, ona mu pomaže u njegovoj namjeri da ubije Aresa. Prava mitologija Atenu prikazuje kao najsvjetliju grčku boginju te ju Grci slave kao svoju najdražu boginju. Upravo zbog toga, na Akropolju joj je podignut Partenon, a glavni grad države nazvan je po njoj.

• AFRODITA – boginja ljepote, ljubavi, zadovoljstva i sreće naći će se na Kratosovom putu u više navrata. Uvijek spremna da mu pomogne u borbi protiv njegovih protivnika, Afrodita će Kratosa nagraditi i na druge načine (o da, seks s njom ili njezinim sluškinjama postat će redovan bonus segment gotovo svake God of War igre). Afrodita je u God of War serijalu prikazana na nešto lascivniji način, što je pojedinim borcima za prava žena čak i zasmetalo te je bilo riječi i o potencijalnim sudskim tužbama. Kada je u pitanju prava grčka mitologija, Afroditina priča je prilično zanimljiva. Naime, u strahu da će njezina beskrajna ljepota zavaditi sve ostale bogove te na taj način ugroziti njegov tron, Zeus Afroditu udaje za ružnog kovača Hefesta, međutim Afrodita mu ne ostaje vjerna. Saznavši da ga vara s mnogim bogovima, Hefest iz osvete stvara nevidljivu mrežu, u kojoj su se usljed ljubavnog čina ona i Ares zapleli. Takve ih je Hefest predstavio ostalim bogovima, ponizivši je na taj način.

• HIDRA – prvi veliki protivnik na kojeg će Kratos naletjeti na svojoj osvetničkoj avanturi upravo je Hidra, ogromno višeglavo morsko stvorenje čije bi se odsječene glave uvijek regenerirale (no, za Kratosa ne i dovoljno brzo). U pravoj grčkoj mitologiji, Hidra je bila devetoglavo (mada se ponegdje može naći i podatak da je imala samo pet glava, a negdje se spominje da je imala čak stotinu glava) zmijoliko čudovište koje je živjelo u močvari blizu grada Lerne. Osim toga što je bila otrovna, prema mitološkom predanju, umjesto svake njezine odsječene glave izrasle bi dvije nove, čineći borbu protiv nje gotovo nemogućom. No, ne i za Herkulesa, koji se susreo s njom u sklopu njegovo drugog zadatka koji su mu zadali bogovi. Naime, kako se ne bi otrovao, Hercules je zadržao dah i napao Hidru. Počeo joj je sjeći glavu po glavu, a nakon toga bi joj vrat s kojeg je glava odsječena spalio i na taj način spriječio regerenaciju novih glava. I tako, glavu po glavu, Hercules je “došao glave” Hidri,  a ona se potom preselila na nebo u obliku sazviježđa.

• MINOTAUR – u originalnoj God of War igri, ne samo da smo se susreli s brojnim Minotarurima, već nas je u Pandorinom hramu dočekao i ogromni čuvar, dvostruko veći i dvostruko opasniji oklopljeni Minotaur, a borba s istim ostala je u sjećanju svima koji su odigrali igru. U grčkoj mitologiji, Minotaur je bio nezakonito dijete koje je supruga kralja Minosa začela sa svetim bijelim bikom. Kako je bio pola čovjek – pola bik, kralj Minos ga ja zaključao duboko u sredini labirinta koji je izgradio arhitekt Dedal. Kako Minos i Kreta ne bi napali Atenu, svakih devet godina po sedam atenskih muškaraca i žena žrtvovano je Minotauru. Minotaurov teror prekinuo je Tezej, koji ga je zahvaljujući klupku kanapa, koje je koristio kako se ne bi izgubio u labirintu, pronašao i ubio.

• HARPIJE – vjerojatno najslabiji, najčešći i najbrojniji protivnici na koje je Kratos naišao na svom osvetničkom putu svakako su harpije, krilata “đavolasta” bića koja uglavnom napadaju u skupinama. Najčešće Kratosu predstavljaju sitnu smetnju, a s Kratosom smo ih često mogli zgrabiti za krila i jednim potezom brutalno ih iščupati. U grčkoj mitologiji, harpije su bile strvinari, koji su najpoznatiji iz priče o Jasonu i Argonautima. Naime, kada su Jason i Argonauti stigli do Trakije, Zeus je poslao harpije da svaki dan kradu hranu Fineja, kralja Salamide, te da na taj način izgladnjuju njegovo kraljevstvo. Jason i Argonauti ubijaju harpije i pomažu kralju, koji u znak zahvalnosti Jasonu daje upute za nastavak puta

• SATIRI – uz harpije i kosture, satiri su bili jedni od najčešćih protivnika koje je Kratos na svojoj prvoj avanturi susreo. Za razliku od harpija i kostura, satiri su bili nešto žilaviji protivnici, koji su u skupinama znali biti prilično tvrd orah. U pravoj mitologiji, satiri baš i nisu bili toliko krvoločni i opasni kao što je to slučaj u God of War igri. Bili su poznati po svome čudnovatom izgledu – naime, imali su ljudski gornji dio tijela, na glavi su imali rogove, dok im je donji dio tijela bio koziji. Bili su najpoznatiji po druženju i ispijanju vina s Dionisom i proganjanju nimfi.

• ATENSKA PROROČICA – jedan od mnogobrojnih likova čija je sudbina bila zapečaćena Kratosovim paktom s Aresom svakako je i atenska proročica. Njezina uloga se sastojala u tome da Kratosu otkrije kako da porazi Aresa. Naime, zahvaljujući njoj Kratos kreće u potragu za Pandorinom kutijom, koja krije ključ za Aresovo uništenje, a ona mu otvara put kroz Pustinju izgubljenih duša. Prava grčka mitologija često spominje proročice, a posebno je u fokusu bilo proročište u Delfima, gdje je živila proročica Pitija, koja je često savjetovala ljude i bogove.

• KIKLOPI – još jedni redovni Kratosovi pacijenti, kiklopi će ostati zapamćeni po tome što je kraj svakog fajta sa svakim od njih igračima pružio priliku za efektnu, veoma atraktivnu i iznimno brutalnu QTE mini-završnicu koja je za krajnji rezultat imala hektolitre prolivene krvi i čupanje kiklopovog oka isl..I dok su u igri poslužili kao ogromni i veoma spori, ali u isto vrijeme prilično beznačajni protivnici čiji je pad uvijek završavao spektakularno, kiklopi su u grčkoj mitologiji ipak ostavili zapaženiji trag. Naime, oni su bili iznimno moćna bića gotovo ravna titanima i bogovima, a najpoznatiji kiklop u grčkoj mitologiji je Polifem.

• SIRENE – zahvaljujući svojim magičnim napadima i priličnoj otpornosti na udarce, Sirene su Kratosu znale zadati priličnu glavobolju. Prvi put susrećemo se s njima u Pustinji izgubljenih duša, a često smo se s njima znali sukobiti i u Pandorinom tornju. U grčkoj mitologiji, sirene smo često susretali. Naime, sirene su bile prekrasne žene koje su živjele na kopnu i moru te su svojojm prekrasnom pjesmom i oblinama mornare mamile u smrt. Slijepo vođeni njihovim glasovima i ljepotom, mornari bi se nasukali i potonuli. Najpoznatije priče grčke mitologije u kojima se spominju sirene svakako su Mit o Argonautima i Odiseja.

• MEDUZA i GORGONE – tijekom opsade Atene, Ares je Meduzu proglasio kraljicom Gorgona, inače mrziteljica Atene i njezin žitelja. Sve do dolaska Kratosa, Meduza i njezine Gorgone pobile su brojno atensko stanovništvo pretvorivši ih u kamen, međutim Kratos uz pomoć Afrodite ubija Meduzu, odsijeca joj glavu koju potom koristi u borbi protiv svojih protivnika. Promatrano s mitološkog aspekta, Meduzu prati prilično tužna priča. Naime, ona je sa svoje dvije sestre Gorgone živjela u atenskom hramu gdje je bila svećenica. Zbog njezine iznimne ljepote divili su joj se svi. Posejdon, također opčinjen njezinom ljepotom, odlučuje da ju siluje. Vidjevši što se događa u njezinom hramu, Atena proklinje Meduzu i pretvara ju u odvratno čudovište sa zmijama umjesto kose i licem koje bi skamenilo svakoga tko ju samo pogleda. Meduzina mržnja prema Ateni proističe iz toga što je Atena samo nju kaznila iako ništa nije loše bila učinila. U grčkoj mitologiji, Meduzu je ubio Perzej.

• KERBER – troglavog psa Kerbera također smo mogli susresti u prvoj Kratosovoj avanturi. Isti se pokazao kao veoma tvrdoglav i opasan protivnik, pa smo se svakako znali veseliti kada bismo iznad njegove glave vidjeli oznaku “O” koja bi značila da je njegov poraz blizu, a finalna QTE sekvenca te borbe uvijek je značila da će barem jedna od te tri glave morati biti odsječena. Iako smo se u igri borili protiv velikog broja ovih pasa, prava mitologija govori samo o jednom, koji je čuvao ulaz u podzemni svijet Had. Kerbera se sjećamo iz priče o Herkulesu i njegovih 12 zadataka, kada ga je Herkules na svojim leđima iznio iz Hada.

• KRONOS – Kronos je prvi titan kojeg ćemo vidjeti u God of War sagi.  Kronos je osuđen od strane svoga sina Zeusa da stoljećima luta Tartarom noseći na leđima Pandorin toranj. U prvoj igri Kronosa smo samo nakratko upoznali, a kako će on značajniju ulogu igrati u nastavcima igre, tako da ćemo i o njemu više doznati u nekom od narednih dijelova speciala.

• ZEUS – a što reći o Zeusu? U prvoj igri, Zeusa ćemo samo nakratko upoznati kao vrhovnog boga koji pomaže Kratosu da ubije Aresa, no naravno da u toj njegovoj pomoći, postoje i određeni skriveni motivi, koji će do izražaja doći nešto kasnije. Baš kao i u igri, i u pravoj grčkoj mitologiji, Zeus je bio vrhovni bog, bog neba i munje, najstariji sin titana Kronosa i Ree, koji je bio poznat po svojim erotskim eskapadama sa smrtnim ženama, što je često znalo rezultirati rođenjem brojnih polubogova, od kojih su svakako najpoznatiji Perzej i Herkules. Iako su mu i sami roditelji bili titani, Zeus je vodio bespoštedan rat protiv titana, a u tome su mu pomagali njegova braća Had i Posejdon.

• POSEJDON – još jedan od “velikih” bogova kojeg smo u prvoj igri samo nakratko upoznali. Baš kao što je bio slučaj sa Zeusom, i Poseidon je Kratosu pomogao u borbi protiv Aresa, no kasnije će Kratos i on imati određenih neriješenih računa… U pravoj grčkoj mitologiji, Posejdon je bog mora i Zeusov brat, koji je također kao i njegov brat bio poznat po brojnih potomcima, koje su rodile smrtnice.

• HAD – bog podzemlja je u prvoj igri također imao svoje razloge da pomogne Kratosu da se riješi Aresa. Kratos je čak u jednom trenutku igre i posjetio Had (i dalje se svi sjećamo surovih i veoma teških stubova sa šiljcima, koji su nam pojeli priličnu količinu živaca), a kasnije će se i on naći na Kratosovoj listi za odstrijel. U grčkoj mitologiji, Had je bio treći sin titana Kronosa i Ree, koji se zajedno s braćom odmetnuo i okrenuo leđa roditeljima. Vladar je podzemlja, svojevrsne verzije pakla, u koje dospijevaju oni koju umru.

Uskoro slijedi nastavak…

To bi bilo to kada je u pitanju prvi dio zaista velikog God of War speciala. Već za nekoliko dana, pozabavit ćemo se drugim dijelom igre i još nekolicinom zanimljivosti vezanih za ovaj sjajni Sonyjev serijal. U međuvremenu, dobro prostudirajte prvi dio speciala, jer odgovore na pitanja koja će se naći u našoj nagradnoj igri, možete pronaći isključivo u njemu.