Prošli mjesec je Croatian Game Development Alliance (CGDA) objavio prvu veliku analizu hrvatske industrije videoigara. Analiza je obuhvatila 2019., 2020. i 2021. godinu, a analizirano je 45 pravnih subjekata koji se bave izradom videoigara te 75 startupa iz inkubatora PISMO powered by A1 u Novskoj.

Internetski portal Netokracija objavio je intervju s Aleksandrom Gavrilovićem, glavnim tajnikom CGDA-a i suosnivačem gaming studija Gamechuck, koji je pobliže odgovorio na nekoliko pitanja vezanih za podatke koje do sada nikada nismo vidjeli.

Ovom analizom dobili smo informacije kao što su koliko prosječni student troši na igre, koliko tvrtki radi videoigre, koliko te tvrtke zapošljavaju, koliko prihoda je iz izvoza, koliko iz javnih poticaja, koliko je žena, a koliko muškaraca u industriji i slično. Inače, ove analize već se provode i u drugim država, a CGDA je inspiraciju povukao iz Srbije, odnosno SGA-a koji već godinama radi iznimno kvalitetne analize srpske gaming industrije.

Tvrtka u industriji videoigara definirana je kao pravna osoba koja se u proteklih pet godina bavila izradom videoigara u sklopu svog poslovanja. Također, analizirane su i tvrtke koje su prestale djelovati, poput Playcat Gamesa, radi potpunosti povijesnih podataka. Za potrebe analize isključeni su obrti, paušalni obrti i slobodni umjetnici.

Zanimljivo je iščitati kako prva tvrtka po prihodu, Nanobit, čini preko 60% ukupnih prihoda u industriji, a prvih 10 tvrtki čini preko 90% ukupnih prihoda u industriji. Ipak, pokazuje se trend prema diverzifikaciji, jer proteklih godina je prva tvrtka činila 70% ukupnog prihoda, a 90% prihoda je pripadalo prvih 8 tvrtki.

Zanimljivo je kako prva tvrtka po prihodu, Nanobit, čini preko 60% ukupnih prihoda u industriji, a prvih 10 tvrtki čine preko 90% ukupnih prihoda u industriji. Ipak, pokazuje se trend prema diverzifikaciji, jer proteklih godina je prva tvrtka činila 70% ukupnog prihoda, a 90% prihoda je pripadalo prvih osam tvrtki.

Izvozna moć industrije videoigara je još u svojim začecima, ali već sada s ovih 66 tvrtki vidi se njen potencijal. Udio izvoza u prihodu je za industriju proizvodnje videoigara iznimno visok u odnosu na druge industrije u 2021. godini, a čak je pretekla filmsku i glazbenu industriju u 2020. godini.

Izmjenama Zakona o audiovizualnim djelatnostima, videoigre su izjednačene s filmom te je time omogućena prva potpora videoigrama kroz Javni poziv za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama u 2018. godini. Također, 2019. godine jedna hrvatska videoigra prvi put je dobila EU sredstva iz fonda Kreativne Europe, jedini EU fond s dediciranim sredstvima za razvoj videoigara. Izmjenama Pravilnika HAVC-a, omogućeno je i prvo financiranje razvoja i proizvodnje videoigara kroz tu instituciju, 2021. godine.

Poslovni modeli

Točno polovica poslovnih modela odnosi se na premium model što znači kako se studiji bave izradom igara koje se naplaćuju krajnjem korisniku prilikom kupnje. Ovaj model je najzanimljiviji indie studijima koji rade PC igre. U ovoj kategoriji su tri najuspješnije domaće igre prošle godine bile: Escape Simulator koji je uprihodio 4 milijuna kuna u par dana, Patron, te Red Solstice 2: Survivors.

Zatim, 37,5% odnosi se na agencijski rad u kojem se studio primarno bavi izradom igara za klijente. Ove igre mogu služiti edukativnim, promotivnim, turističkim, informativnim ili drugim svrhama. Također, 3D modeliranje i drugi poslovi koji se pretežito koriste u razvoju igara se također pokazuju korisnima i u medicinskim i farmaceutskim simulacijama ili simulacijama vožnje.

Na kraju imamo free2play model koji je vrlo popularan u svjetskoj industriji videoigara, ali ipak nije u Hrvatskoj, a on iznosi 12,5%. Govorimo o modelu besplatnih igara s naplatom kroz reklame ili in-app transakcije. Najuspješniji naslovi prošle godine su Nanobitovi Fashion Nation te My Billionaire, svaki s preko milijun preuzimanja.

Tko su radnici i kako su zaposleni?

Anketu koju je proveo CGDA, odnosno u anketnu analizu su uključena 522 radnika čiji su podaci pokazali da imamo:

• 78% ugovora o radu na neodređeno,
• 10% drugih ugovora (autorski, studentski, ugovor o djelu),
• 9% vanjskih suradnika,
• 3% ugovora o radu na određeno.

Što ovo znači? Činjenica je da imamo 78% ugovora o radu koji pokazuju kako se industrija videoigara profesionalizirala i da se ozbiljno shvaćaju radno-pravni odnosni.

Zatim, radnici su podijeljeni prema HKO klasifikaciji što znači kako se područja zanimanja u videoigrama dijele na vizualne umjetnike, programere, dizajnere videoigara te producente videoigara. Zanimljivo je vidjeti kako zapravo najviše imamo vizualnih umjetnika (28%) pa zatim slijede programeri (24%) i dizajneri videoigara (11%).

Na istraživanju provedenom putem Studentske zlatne karte na uzorku od 278 studenata Sveučilišta u Zagrebu, objavljene su informacije o potrošačkim navikama gamera. Na temelju njih 241, koji su se tako deklarirali, dobiveni su sljedeći podaci:

• Njih čak 70% su muškarci, a 30% su žene.
• Prosječan ispitanik ima 20,88 godina.
• Prosječan ispitanik potroši 125,70 kuna (16,68€) mjesečno na videoigre.

Gdje se moguće obrazovati?

U Hrvatskoj postoji nekoliko institucija koje nude obrazovanje u game developmentu. Također, Akademija dramskih umjetnosti te Fakultet elektrotehnike i računarstva nude studentima Sveučilišta u Zagrebu predmete vezane za programiranje te osnove razvoja videoigara.

Uz to, neformalni programi obrazovanja u vidu meetupova i kraćih edukacija nude se i u Domu Tehnike Osijek, u RiHubu Rijeka, u KSET-u u Zagrebu i drugdje, npr. u Machina akademiji u Zagrebu. Unatoč korona krizi u 2021. godini, kroz obrazovne programe isključivo vezane za videoigre prošlo je u 2021. godini barem 520 ljudi, a kroz neformalne programe obrazovanja još preko 200 ljudi.

2021. godina bila je zlatna godina za Hrvatsku industriju videoigara

Krajem 2021. godine izašla je dugoiščekivana igra Saint Kotar, horor avantura pulskog studija Red Martyr Entertainment s radnjom u zamišljenom gorskokotarskom mjestu Sveti Kotar. Naravno, i mi smo ih malo bolje upoznali prije izdanja same igre, a intervju možete pročitati ovdje. Zatim, Go Home Annie je još jedna horor avantura, ali smještena u Žumberačkom gorju u izvedbi domaćeg studija Misfit Village, čiju je proizvodnju financirao Hrvatski audiovizualni centar. Demo je doživio neočekivani uspjeh u Japanu gdje ta nadolazeća igra već ima milijune preuzimanja.

Skoknimo do Slavonije gdje je nastala kartaška igra Vučedol koja se bavi izgradnjom Vučedola i razvoju metalurgije u proizvodnji studija Bad Elektron. Ovo je ujedno prva i „konceptualno najjača“ igra čiji je razvoj podržao Hrvatski audiovizualni centar u svojem prvom pozivu za razvoj i proizvodnju videoigara 2021. godine.

Na obali nas čeka studio ANIQ koji je prošle godine započeo rad na četiri VR igre za Tvrđavu kulture Šibenik, sufinancirano sredstvima Europske unije iz ERDF i IPA II fonda, a igre su dostupne za igru posjetiteljima VR kupole u Šibeniku.

Iduća primorska igra čija se radnja odvija na Braču je SCUM, a samo u 2021. godini došla je do 1.2 milijuna prodanih primjeraka. Također, veliki je dodatak hollywoodski akcijski glumac Danny Trejo koji je dao glas prošle godine. Na kraju imamo MyDubrovnik, mobilnu city management igru koju je prošle godine po narudžbi izradila digitalna agencija Async Labs.

Kakve planove ima CGDA?

Iduća analiza mora doći što prije, po mogućnosti u prvoj polovici 2023. godine, kada budu dostupni svi javni podaci za poslovanje ukupne 2022. godine, ističe Aleksandar. Ona bi mogla analizirati i eSports te razvoj društvenih igara, ali imati i pravi znanstveni pristup.

Također, CGDA je upravo završila selekciju kandidata pa će tako u 2023. zaposliti prvog radnika na puno radno vrijeme što znači kako će se stvari kretati brže nego do sada.

Tijekom Aleksandrovog mandata, CGDA se financijski profesionalizirala pa pretpostavlja da će ubuduće mjesto glavnog tajnika biti plaćena funkcija koja iziskuje puno radno vrijeme. Što znači i da Aleksandar neće moći opet preuzeti mandat zbog svojeg angažmana u Gamechucku.

CGDA je ovom analizom napravila još jedan važan korak prema boljem razumijevanju hrvatske gaming industrije i shvaćanju koliko je ona zapravo vrijedna tako da se nikada ne ponovi ono što je jednom dogodilo Aleksandru.

Iako je zadnjih godina industrija videoigara u Hrvatskoj porasla, još uvijek čekamo dovršenu listu igara koje su napravile hrvatske tvrtke, a doživjele su neki određeni uspjeh. Još uvijek ne znamo kako će 2023. godina izgledati za industriju videoigara u Hrvatskoj, a kako stvari stoje, čeka nas jedna uzbudljiva godina s mnoštvom novih video igara.