Svakim danom, javnost sve više i više postaje zaluđena umjetnom inteligencijom i to ne bilo kakvom. U prvi plan stavljen je ChatGPT, napredni i besplatni program umjetne inteligencije koji je nastao prije dva mjeseca. Piše znanstvene radove, eseje, životopise, programske kodove, izvješća, ali je njegova baza podatka još uvijek limitirana na 2021. godinu. Dosad nije postojala tehnologija koja toliko široko zahvaća više područja koja je poprilično univerzalna u svojoj funkcionalnosti. Upravo zbog toga su se javila mnoga etička pitanja kao što su: „Hoće li umjetna inteligencija uskoro zamijeniti ljude?“, ili „Je li etički korektno koristiti umjetnu inteligenciju kod pisanja znanstvenih radova?“.
ChatGPT je stvorila tvrtka pod imenom OpenAI, koja svoje središte ima u SAD-u, točnije u San Franciscu. Osnivači ove tvrtke poznati su programeri, inženjeri i investitori, a ima ih čak 14. Neki od njih su Elon Musk, Sam Altman, Reid Hoffman i mnogi drugi. Ovo nije jedini program koji je razvio OpenAI, u svojoj kolekciji sadrži i DALL-E koji generira digitalne slike iz jednostavnih uputa, odnosno opisa. Nedavno je i Microsoft uložio milijune dolara u ovaj projekt kako bi dobio određena prava na ovu vrstu umjetne inteligencije. To je samo dokaz koliko se teži korištenju naprednih AI modela kao što je ChatGPT za poboljšanje razumijevanja i tumačenja ljudskog jezika, koji olakšavaju organizacijama i kompanijama da izvuku točnije informacije iz velikih količina nestrukturiranih podataka.
Prošli tjedan, ChatGPT je samostalno položio ispite na dva prestižna američka sveučilišta zbog čega su ga neki fakulteti već zabranili. Nadalje, u najmanje četiri novija znanstvena članka umjetna inteligencija navedena je kao koautor studije. Iz pravnog aspekta počet će se postavljati pitanje što je potencijalno nekakav plagijat i postoje li autorska prava prilikom korištenja umjetne inteligencije. GTP model uči na velikim količinama podataka s Interneta, po principu predviđanja koja riječ najvjerojatnije slijede nakon određene riječi. Samonadzirano učenje znači i da AI može učiti i iz sirovih podataka. Naime, ovaj najnoviji model dizajniran je da bude razumljiv općoj populaciji, a upravo zbog toga je i besplatan za korištenje.
Međutim, i tvrtka OpenAI ističe da ChatGPT piše loše i netočno. Model je često nepotrebno opširan i pretjerano koristi neke faze jer je način učenja takav da preferira dugačke odgovore koji djeluju potpunije. Nadalje, ponekad proizvede odgovore koji zvuče uvjerljivo i može proizvesti zlonamjeran ili jednostran sadržaj. Činjenica je da ChatGPT ne razmišlja na isti način kao i ljudi, ne provjerava niti promišlja svoje odgovore. Naravno, ništa nije savršeno pa tako i umjetna inteligencija koja će vrlo teško zamijeniti same ljude.
Iako u Hrvatskoj nije toliko izražena moć i utjecaj umjetne inteligencije, neki dijelovi svijeta već su se ozbiljno primili posla i počeli razmišljati o tome kako limitirati ovakve modele. ChatGPT postao je prijetnja nastavnicima, znanstvenicima, programerima, novinarima i dio onih koji se bave odnosima s javnošću. Iz OpenAI-ja su potvrdili da već 300 aplikacija koristi najnoviji model GTP-a u raznim industrijama, od produktivnosti, obrazovanja, kreativne industrije i videoigara. Osim toga, može napisati softver ili malware koji zatim ljudi mogu iskoristiti kako bi nasamarili svoje žrtve.
S velikom moći, dolazi i velika odgovornost pa će tako i ljudi morati smisliti određene restrikcije koje će ograničiti umjetnu inteligenciju da preuzme određene sektore i dijelove života. ChatGPT samo je dokaz da se mora osigurati sigurno i ispravno korištenje tehnologije i da će umjetna inteligencija vrlo brzo imati sve veće značenje.
