Avanturistička vizualna novela The Silver Case originalno se pojavila na PlayStationu krajem 1999. godine, a značajna je po tome što je bila prva igra tada mlađahnog japanskog razvojnog tima Grasshopper Manufacture, koji će kasnije na zapadu postati više poznat po svom glavnom kreativcu Goiči Sudi (Suda51) i njegovom magnum opusu Killer7. Ako se netko možda pitao odakle čudna hibrida struktura u dizajnerskim temeljima Killer7, onda odgovor može potražiti u ranim radovima Sude, koji su ispunjeni kečerima i avanturama.

Nakon rada na dva nastavka Fire Pro Wrestling serijala, Suda preuzima svoj prvi autorski projekt, serijal horor avantura Twilight Syndrome, koji se dobro uklapa u tada raznolik katalog ponude Human Entertainmenta. No ubrzo nakon završetka trećeg nastavka, Suda se umara od serijala i napušta (ispostavit će se na vrijeme) Human i osniva vlastiti studio Grasshopper Manufacture. Suda odlučuje da se udalji od žanrovskog horora pri tome zadržavajući suptilnu konekciju sa Moonlight Syndromeom, posljednjom igrom na kojoj je radio u Humanu.

The Silver Case je zapravo osmišljen kao krimi triler s prilično decentraliziranom postavkom. Igra se sastoji od dva scenarija. U Predajniku, igrač preuzima ulogu detektiva koji istražuje serijska ubojstva, dok u Placebu glavnu ulogu preuzima novinar koji prati pomenutu istragu. Centralna tematika smještena je na kraj 90-tih i koncentrira se na misteriozna serijska ubojstva koja se naknadno pripisuju Kamuiju Uehari, nikad uhvaćenom plaćenom ubojici koji se smatra odgovornim za niz političkih ubojstava počinjenih 1970-tih, koja su poznata i pod kodnim imenom Srebrni slučaj. The Silver Case je smješten u fikcionalno urbano podneblje koje uveliko podsjeća na Japan 90-tih, dajući igri vrlo specifičnu atmosferu.

Inicijalno kreiran sa malim budžetom, The Silver Case je u jednom fazi svoje produkcije tijekom 1998-99, ostao potpuno bez sredstava za izradu grafičkih elemenata, tako da je Suda osmislio pokretač filmskih prozora, što u praksi znači da igra ima odvojene prozore za tekst i grafiku. Ovo je uveliko olakšalo produkciju jer je sada tim počeo koristi ne samo 2D grafički prikaz, već i fotografije, 3D rendere, razne ostatke animacija i bukvalno sve što su mogli iskoristiti. S druge strane, ovo je značilo da se tekst u igri znatno povećao, tako da igra u određenim momentima podsjeća i na interaktivnu fikciju, iako se, zaista, u The Silver Case može svašta naći, od p&c zagonetki do dijaloških zavrzlama utkanih u japanski jezik.

The Silver Case je ujedno dio i Kill the Past meta-serijala, odnosno njenog jezgra, tematske trilogije sačinjene još od naslova Flower, Sun, and Rain i Killer7. Ovo je možda jedna od rijetkih primjera postmodernistički konstruiranog serijala u videoigrama, kojeg zapravo povezuje tematska preokupacija, subverzivni elementi i sklopovi motiva, umjesto uobičajenih narativnih i žanrovskih poveznica, tako da bi The Silver Case mogao biti zanimljiv i ljubiteljima pomenutih naslova.

Unatoč solidnom uspjehu u Japanu, igra nije uspjela dobiti zapadno izdanje, što zbog ogromnih troškova oko lokalizacije silnog teksta, što zbog relativne nepopularnosti avanturističkih vizualnih novela na zapadu u to vrijeme. Dodatni problem su i bile lingvističke zagonetke duboko ukorijenjene u formu japanskog jezika, za koje bi bio potreban kompletan redizajn. Šest godina kasnije, Grasshopper objavljuje da radi na nastavku imena The Silver Case: Ward 25, koji izlazi samo za japanske mobilne platforme u pet epizoda. U međuvremenu, originalni The Silver Case treba dobiti i DS rimejk, koji bi napokon trebao doći i do zapadnog tržišta. Dizajniran iz novog ugla, The Silver Case DS rimejk je trebao zadržati istu priču, ali i potpuno redizajniran interaktivni sistem, koji je trebao biti pod znatnim utjecajem aktualnih avanturističkih tendencija na DS, poput Phoenix Wrighta, 999, Hotel Duska ili Professora Laytona.

2008. godine originalni PlayStation The Silver Case dobiva PSN izdanje u Japanu, 2011. Ward 25 završava svoju mobilnu karijeru posljednjim verzijama i epizodama, a 2012 DS verzija biva otkazana, jer igra jednostavno nije funkcionirala sa novim dizajnerskim idejama. Tako da TSC i dalje ostaje bez zapadne lokalizacije. U međuvremenu, Suda daje poslovično puno intervjua u kojem i dalje pominje TSC kao neostvarenu zapadnu želju, ali sve više izražava sumnju da će pronaći dovoljno kvalitetan tim za lokalizaciju. Sve dileme oko te teze su otklonjene kada je Active Gaming Media u aprilu ove godine objavio da rade na Remasteru The Silver Casea zajedno sa Grasshopper Manufactureom, koji će uključivati i lokalizaciju igre za zapadno tržište, nepunih sedamnaest godina nakon njenog izlaska.

Za sada primarna platforma je PC, a Remaster će donijeti sve grafičke elemente u visokoj rezoluciji, remiks glazbe od strane legendarnog Akire Jamaoke, te redizajn određenih zagonetki prilagođenih za engleski jezik. Ostatak igre će ostati nepromijenjen, vodeći se negativnim iskustvom s DS rimejkom. Ono što je dodatna zanimljivost je najava Grasshoppera da u slučaju dobre prodaje, isti tretman možemo očekivati i sa Ward 25 nastavkom.

Zbog svoje specifične atmosfere urbanog Japana 90-tih, bogate i nijansirane karakterizacije te dizajnerske raznovrsnosti, TSC bi mogao lako naći publiku na PC, posebno jer generalno platformi nedostaje hibridnih vizualnih novela na oficijelnim kanalima distribucije.

Premijera Remastera je najavljena za jesen ove godine, a do tada pogledajte teaser koji prikazuje neke osvježene elemente same igre.