INFO BOX
- DEVELOPER: Blizzard Entertainment
- IZDAVAČ: Blizzard Entertainment
- PLATFORME: PC
- ŽANR: MMORPG
- DATUM IZLASKA: 13. studenog 2014.
- PLATFORMA NA KOJOJ JE IGRA TESTIRANA: PC
Vremenski gledano, deset godina je velik period u životu, kako ljudi, tako i u ovom slučaju igara. Nakon deset godina i bar dvije generacije razvoja video igara, neki legendarni klasici dobivaju svoja remake izdanja u najnovijim tip top izdanjima grafičkih enginea. No jedna je igra svo to vrijeme sa nama, odoljeva zubu vremena i upravo sada kad slavi svojih, možemo reći, prvih deset godina života, dobija tako potreban i nadasve odličan, novi i friški dah života. Bez pretjerane blizzardovske teatralnosti, pogledajmo u kojem pravcu teče razvoj dobrog starog WOWa.
“Povratak u budućnost”, termin je koji najbolje, gotovo simbolički opisuje radnju Warlords of Draenor (u daljnjem tekstu WoD) ekspanzije. Da biste razumjeli vremenski period, vratimo se na kraj izrod-ekspanzije Mists of Pandaria gdje su Garrosha Hellscreama priveli u hram bijelog tigra kako bi mu se sudilo za ratne zločine provedene nad lijevom i desnom stranom Azerotha. Garrosh je kao pravi stručnjak prevare uspio prevariti i brončane zmajeve, čuvare vremena, te se uz Kairozovu pomoć vratio 35 godina u prošlost, točije u alternativnu verziju Draenora, vrijeme prije prvog rata i invazije orkova. Tamo je ponovo na prevaru uspio nagovoriti svog oca Gromasha Hellscreama (koji tada nije ni znao da mu je Garrosh sin), da okupi razbacane orkovske klanove u jedinstvenu hordu imena The Iron Horde, s kojom bi se vratio u sadašnji Azeroth i nastavio razaranja. Naravno, nagovaranje oca mu je pošlo za rukom isključivo prikazujući najlošiju stranu koja se dogodila orkovima, tako da ovoga puta Grommash i ostalih 11 chieftaina nisu pili krv demonskog pit lorda Mannorotha što je današnje orkove pretvorilo u robove zelene boje kože i crvenih očiju. Ujedinjene snage alijanse i horde vođene od strane Khadgara i Thralla kreću za Garroshem u Draenor kako bi zaustavili uzdizanje željezne horde, a tamo im ruku pomoći pruži Thrallov otac, legendarni Durotan, chieftain Frostwolf klana, jedan od rijetkih koji je previdio Gul’danove spletke i nikada nije pio Mannorothovu krv. Upravo u tom sukobu se u WoD ekspanziji nalazite vi sa svojim likom gdje okupljate preostale slobodne orkovske klanove kako bi spriječili The Iron hordu. Ovo je naravno samo kratki i plitki pregled, ali smatram ga dovoljno dobrim uvodom u WoD bez spoilanja daljnje kompleksne radnje koja je zapravo jedna od najvećih snaga nove ekspanzije.
Na svom putu od 90-100. levela proći ćete dakle kroz drevni Draenor, gdje je zapravo zanimljivo vidjeti kako su nekoć izgledale zone koje ste već igrali u Outlandu, odnosno The Burning Crusade ekspanziji na koju najviše i podsjeća. Odmah valja reći kako možete zaboraviti na klasično dosadno iskustvo questanja koje muči gotovo sve MMORPG igre pa tako i WoW. Iako i dalje postoje questovi tipa “sakupi 15 kutija” ili “ubij 12 svinja”, njihov broj je začuđujuće smanjen za razliku od nekoliko zadnjih ekspanzija, a ovog puta oni su izvanredno dobro dozirani skupa s drugim, “ozbiljnijim” questovima kao što su story questovi i quest lanci. Čak su i side questovi često ekstremno interesantni i sadrže i te kakvu količinu lore priče u sebi. Tako ćete u nekim zonama uživati u cijelim lancima sporednih questova u kojima igra na zabavan i zanimljiv pristup iznosi jako puno o povijesti Arrakoi, pa i Draenei rase. Pored toga, u WoD ekspanziji sada imamo i zone-specific questove, odnosno zadatke, koji su dovoljno brzi i interesantni i nagrađuju sa dobrom količinom experience bodova, a zapravo dodatno razbijaju onaj dosadan osjećaj “napornog i bezličnog questanja”. Sve u svemu, od devedesetog do stotog levela koji je sada cap level, doći ćete kroz otprilike tridesetak sati temeljite igre, bez brzog trčanja kroz questove i preskakanja priče. Blizzard je svakako odradio odličan posao što se tiče questanja, privlačeći igrače da uživaju u tome, bez osjećaja da im je to samo posao kojeg moraju odraditi da bi njihovi likovi dosegli max level. Cijela kombinacija priče i questova odrađena je pomnim mjerenjem i, kako sam rekao, doziranjem svega kako ništa nebi postalo dosadno, pa su čak ubacili i pozamašan broj cut-scena između pojedinih većih događaja u storytellingu.
Level dizajn je samo nastavak na gorespomenutu izvedbu, te je jednom rječju prekrasan. Teško je povjerovati da igra stara 10 godina može tako izgledati. Naravno, ne radi se o tech-demou nekog razvikanog next-gen enginea, ali ako pogledamo screenshot iz vanilla WoW-a i usporedimo ga sa maxed-out screenshotom iz WoD-a, razlika je nebo i zemlja. Vidi se da je more sati uloženo u pomno modeliranje Draenor svijeta koji je ispunjen ekstremnim količinama flore, faune i raznih nastambi i građevina. Količina detalja i efekata, te ispunjenost raznim mobovima je baš kakva treba biti. Dok se krećete kroz njega, zaboravite na ono besciljno lutanje između gradova sa sadržajem u kojem ste se mogli zateći u prijašnjim WoW ekspanzijama. Ovdje to jednostavno nije slučaj, cijeli Draenor izgleda jako živo i ako malo zastanete, stvarno ćete dobiti osjećaj da se nalazite u svijetu koji funkcionira bez vas. Odlično je vrijeme da rješimo onaj problem koji je mučio igrače u najavi ove ekspanzije – nemogućnost letenja. U Draenoru možete zaboraviti na grandioznost svojih flying mountova kojima se volite šepuriti pred drugima, putovanje se izvodi isključivo po tlu. I da se nadovežem na priču o ispunjenosti zona mobovima i sadržajem, nerijetko bih se uhvatio kako se po svijetu krećem pješice, bez mountova, jer bih na svakih sto koraka naletio na nešto zanimljivo što sam “baš morao” odraditi. Puno mi je jasnije zašto je Blizzard odlučio zasad ukinuti letenje, jer su na odličan način privukli igrače da istražuju svijet kojim se kreću, a koji je ruku na srce, svakako pun različitih zagonetki, bonusa, blaga koje treba otkriti pa i rijetkih mobova koji vas mogu nagraditi izvrsnim komadima opreme ili itema. No, ako ste od onih igrača kojima to nije pretjerano zanimljivo, ne trebate se bojati, kretanje po Draenoru nije sporo, puno je “punktova” na kojima možete koristiti klasičan WoW transport za skakanje po zonama pa je i u tom slučaju izvedba jako brza. Kada smo već kod transporta, imajte na umu da sada osim klasičnog Hearthstonea kojeg možete strateški postaviti u innove koji će vam pomoći pri brzom kretanju, sada postoji i Garrison Hearthstone, koji vas naravno vodi u vaš Garrison, jedan od centralnih noviteta u novoj ekspanziji.
Garrison je zapravo housing sistem kojeg unazad nekoliko godina izvode mnogi MMORPG naslovi, no WoW je upravo pomeo pod sa svim konkurentnim sistemima te postavio letvicu na novu razinu. Kada prvi put dođete u Draenor i rješite uvodne questove ekspanzije, kao nagradu za pomoć u borbi protiv željezne horde, dobit ćete komad zemlje u početnoj zoni gdje se osniva vaš garrison, odnosno vaš posjed gdje u pravoj role-playing maniri možete glumiti lokalnog šerifa i moćnika. I dok se većina ostalih housing sistema u drugim igrama usmjerava u stvaranju vaše kućice i uređivanju iste u maniri Sims igara, garrison u WoW-u služi kao vaš osobni centralni hub u kojem možete izvoditi većinu onog što bi radili u velikim gradovima. Naglasak je stavljen na vaš osobni odabir za što će vam garrison služiti. Pošto ne možete izgraditi sve vrste građevina koje su u igri dostupne, morat ćete odabrati ono što vama najviše paše i čime se najviše želite baviti. Za svakoga je tu ponešto, krafteri će u garrisonu imati hrpu dodatnog materijala za skupljanje što im itekako spašava dragocjeno vrijeme. Ne samo oni, igrači koji se uopće ne bave profesijama, također imaju mogućnost prikupljanja crafting materijala u svom garrisonu kojeg dalje mogu prodati i imati nekakav prihod od toga. Skupljači petova i achivementa također imaju brdo opcija u svom garrisonu, gradnjom određenih građevina dopušteno im je i timarenje mountova, tako da ćete u Draenoru sada moći sami sebi uhvatiti mounta u divljini. Voljeli vi Raid ili PvP igru, istraživanje svijeta, rješavanje instanci ili bilo što drugo, svi možete u garrison sistemu pronaći nešto za sebe što će vas držati zaokupljenim, bilo da se želite maknuti od questanja, bilo da tražite dodatni end-game content, garrison po mom mišljenju služi prvenstveno kao izvor dodatnog sadržaja. Pored toga, svi u garrisonu prikupljaju followere koji se mogu slati na obavljanje raznih misija iz kojih ćete dobijati dodatne materijale, resurse za leveliranje građevina i garrisona, gold te iskustvo za vaše followere kako bi mogli rješavati što teže questove. Garrison je mikro-svijet za sebe i svakako je veliki plus na cijelu ekspanziju, a ukoliko ste igrač koji želi posvetiti vrijeme u taj sistem, igra će vas naposljetku i nagraditi. Uvijek govorim, prvenstveno za MMO igre da je njihova smrt ako fali end-game sadržaja, sadržaj je sve, a Blizzard se dobrano potrudio da u WoD ubaci sadržaj, što mu je definitivno i uspjelo.
Kada govorimo o end-game sadržaju, logičan slijed su naravno dungeoni i raidovi. Namjerno sam cijelu priču o Dungeonima izbjegao ranije jer za razliku od prijašnjeg “tjeranja” da se dungeoni igraju tijekom leveliranja, u WoD-u jednostavno nema potrebe za tim. Količina experiencea je mizerna i nikakva, te ćete vjerojatno prva četiri dungeona (Bloodmaul Slag Mines, Iron Docks, Auchindoun i Skyreach) odigrati samo jednom tijekom leveliranja. Ostala četiri su lvl100 (Grimrail Depot, Shadowmoon Burial Grounds, The Everbloom i Upper Blackrock Spire) te kao takvi pripadaju u end-game. Što se tiče samih “tamnica”, one su odrađene puno zanimljivije i nisu bezlične i dosadne kao prije. Čine se kao mini-raidovi. Dodano je puno priče u njih, te je stavljena mehanika na mobove i bosseve. Sada ćete zbilja morati znati što je vaša uloga i raditi s timom kako bi rješili pojedine bosseve za koje je nekad čak potrebno koristiti i razna pomagala razbacana po dungeonu i boriti se u nekoliko faza. Početne težine normal i heroic, nisu više smiješno jednostavne kao u recimo Mists of Pandaria gdje su se praktički mogli preći zatvorenih očiju. Mobovi su živi, čak i oni imaju svoju malu mehaniku, pa se dogodi da se u tijeku borbe pomaknu ili preskoće iza vašeg tenka pa ga ovaj hvata, a vi ga ne možete udariti i slično. Dakle, borba je sada puno zanimljivija, dungeoni su također bolje dizajnirani, zanimljiviji, sa odličnom količinom mobova i bosseva te ih je zbilja zabavno igrati.
Za ući u lvl100 instance, potreban vam je barem 615 item level, kojeg se ruku na srce može sakupiti vrlo jednostavno prateći i rješavajući quest-lineove u posljednoj zoni – Nagrand (ako izuzmemo Ashran i Faralohn koji su war zone), koja je zbilja zanimljiva i priča s kojom ćete se susresti u njoj je vrhunac onog što WoD nudi, barem što se PvE igrača tiče. Moram spomenuti problematiku cijelog sistema sa itemima koja me trenutno bode u oći. Naime, najveći problem sa opremom je u njenim sekundarnim statovima. Blizzard je očito radio na tome da opremanje likova i prikupljanje opreme bude što jednostavnije. Sekundarni statovi na itemima koji dropaju u dungeonima, itemima koje dobijete kao nagradu za questove ili craftanim itemima su totalno nasumični pa je za neke igrače koji vole slagati best-in-slot opremu totalno smiješno i pomalo frustrirajuće vidjeti sekundarni stat u opremi koji nema veze sa njihovim buildom. Nešto je manji problem sa craftanim itemima jer igrači mogu napraviti iteme s kojima se sekundarni statovi mogu ponovno “rollat”. Skupljanje opreme je dakle poprilično jednostavno ako vam ne smeta nasumičnost, a to govorim iz razloga jer to u prevodu znači da nakon par sretnih dropova u dungeonu, možete skupiti dovoljan item lvl za mythic raidanje. No kako bilo, svaka priprema za raid počinje sa kvalitetnim grindanjem, samo je to u WoDu nekako naglašenije, što je svakako čudno ako uzmemo u obzir da u end-game sadržaju više nema enormne količine daily questova kako je to prije bio slučaj. Kraftanje je također pojednostavljeno, iz cijele matematike su totalno izbačeni “zeleni itemi”, što ostavlja okus u ustima da je Blizzard otišao iz jedne krajnosti u totalno drugu. No kako bilo, sistem opremanja je u krajnju ruku ugodan i zanimljiv, a uzmemo li cijeli taj proces igranja u obzir, gotovo neprimjetna stvar, osim ako naravno niste cjepidlaka koja želi apsolutnu kontrolu nad svakim bodom statistike u svojoj opremi. Ovo će se vjerojatno s vremenom ispolirati, prvenstveno ako primjetimo kako nova valuta Apexis Crystal koja je zamjenila Valor points sistem trenutno ne služi direktno u tu svrhu, nego za kupovanje gotovih raid itema, mounta i sličnih gungulija. Iskreno vjerujem da će to ubrzo sjesti na svoje i da će igrači s bilo kojim afinitetima prema igri biti sretno opremljeni za raid.
I eto nas lagano i na raidu, jedne jako bitne stavke danas u WoW-u. Vrhunac end-game sadržaja i zabave po mom mišljenju, a i mišljenju mnogih, leži upravo u raidanju. Prvi raid u WoD ekspanziji je Highmaul, otključan je 02. Prosinca, ali dodavanje na LFG (looking for group) sistem je poprilično dug i bolan barem u mom slučaju jer prvi wing je otvoren 09. a drugi 16. prosinca. Treći wing se otvara tek 06.01. pa u trenutku zaključivanja ovog teksta on mi ostaje nepoznat. No, najavljen je sljedeći raid – Blackrock Foundry, koji izlazi početkom veljače, pa ću svakako posvetiti malo vremena i tome, te vjerojatno pripremiti detaljan pregled WoD instanci, dungeona i raidova koji su po mom skromnom mišljenju jako kvalitetno odrađeni i veliki su plus za konačnu ocjenu. Što se pak prva dva winga tiče, odnosno bosseva i mobova u njemu, Blizzard je svakako dobro odlučio da malo pričeka i ispolira stvari. Highmaul je iznimno zanimljiv, dobro skriptiran, težina i izazov se razvijaju progresivno kako napredujete kroz raid, a bossevi imaju raznovrsnu mehaniku i kao što sam spomenuo za dungeone i ovdje će vas namučiti u borbama na faze. Valja spomenuti da je naglasak na uloge jako izražen, svaki igrač mora svoju ulogu odigrati sa stopostotnom spremnošću, nema više onoga slučaja gdje damage dealer sjedne na bossa i napamet ispucava svoju rotaciju na tipkovnici, a da su druge uloge one koje moraju više razmišljati glavom. Mehanika bosseva i protivnika tjera sve igrače da u apsolutno svakom trenutku sudjeluju i prate stanje kako bi uspiješno prešli sve prepreke. Nagrade koje vas tamo očekuju su također dobre i primamljive. Zaključak je jednostavan, ako će Blizzard i sljedeće raidove raditi po istom principu, očekuje nas itekako kvalitetan WoD sadržaj.
Za kraj malo pljucanja po Blizzardu kako bi i hateri bili zadovoljni. Jedino što Blizzardu ovog puta nije pošlo za rukom je naravno njihova najveća rak-rana, launch! Već i ptice na grani znaju da nijedan start neke ekspanzije WoWa nemože proći bez tone problema, stoga to nije iznimka ni sa Warlords of Draenor. Vjerojatno sve što je moglo, pošlo je po zlu. Blizzard tvrdi da su imali i DDoS napad na servere, ali tri-četiri dana problema sigurno ne leže samo u tome. Serveri sa najvećim brojem igrača znali su imati i po preko 5000 igrača u queue što je u prijevodu značilo višesatno čekanje za “upad” u igru, a kada bi napokon ušli, slijedili su novi problemi sa lagom, diskonekcijama, neki igrači su dobijali poruke “character not found” i slično. Da stvar bude još gora, nakon što su se problemi na kraju sredili i ispolirali, došao je dan otvaranja raida, TA-DA! – ponovno se dogodila ista stvar, što je rezultiralo općim urnebesom i sprdačinom u WoW krugovima.
Još nisam spomenuo lvl90 boost, navlakuša koju je Blizzard izveo kako bi privukao nove i stare igrače u igru. Cijena nije sitnica, što je u jednu ruku i dobra stvar jer bi bilo nepošteno prema svima koji se muče levelirati likove da netko drugi to može obaviti bezbolno za “sitne” pare. Mnogi su se, kada je lvl90 boost najavljen, brinuli pa i pokretali hajku na developera kako će to uvjetovati da novi igrači koji prvi puta dolaze u WoW odmah upasti u igru sa veteranima, smetati u dungeonima, grupama, prijavljivati se za tenkove, healere ili druge uloge o kojima zapravo nemaju pojma. No Blizzard je na svu sreću elegantno rješio i taj problem, tako što svaki lvl90 boost lik mora proći nekakav oblik mini obuke, u kojem postepeno dobija sve svoje skillove za klasu koja je odabrana, tako da se o ulozi mora nešto i naučiti prije nego krene u čistu igru.
Naposljetku, da rezimiramo. Warlords of Draenor je jednom rječju povratak korjenima, povratak u legendarne vanilla i TBC dane World of Warcrafta, a koliko čujem okolo, mnogi se također slažu oko toga. Svaki novi aspekt dodan u igru je više manje ispoliran i kvalitetno odrađen, a količina novog sadržaja je itekako velika. WoW lore je tijekom godina postao enormno velik, a Blizzard ga na odličan način razvija i dalje. Kompleksna priča koju čete susresti u WoD ekspanziji je jedna od najboljih koje smo vidjeli u dugo godina koliko se družimo s Azrothom, mene je totalno privukla i rješavao bih i svaki najmanji quest koji bi govorio nešto više o tom svijetu. Iako sam naslov govori da se zapravo radi o orkovskoj kampanji, to zapravo nije istina, jer kako sam rekao cijela priča je puno dublja i upoznat ćete mnogo i o drugim rasama. Susretanje legendarnih likova iz povijesti WoW lorea kao što su Durotan, Blackhand ili Grommash Hellscream su samo šlag na torti i pokazatelj kako WoW ima gotovo nepresušan izvor zanimljivog sadržaja. Dobri stari WoW je oživljen na svakom polju, grafički je potkovan (novi modeli likova i hrpe world modela), audio-vizualni doživljaj je bez premca, a tome u prilog naravno ide vrhunska produkcija. Ako uzmemo u obzir da se radi o igri staroj deset godina, gotovo je zastrašujuće vidjeti da WoW ima tu neku magiju da opet iznova privlači igrače, a imam osjećaja da ovom ekspanzijom kao da dobija novi zamah i poticaj u leđa. Kako sada stvari stoje, WoWu se smiješi izvanredna budućnost, Blizzard svakih nekoliko dana izbacuje zakrpe, polira igru, a u pripremi imaju još mnogo toga.
Ako se sjetimo kako je Mists of Pandaria bila napravljena zbrda-zdola, zapravo samo kao navlakuša za azijsko tržište, tada možemo reći da ovom ekspanzijom Blizzard kao da se trgnuo iz sna i polako budi ovog dosad lagano uspavanog diva. Bez imalo sumnje tvrdim da je Warlords of Draenor zasigurno ponajbolja WoW ekspanzija, a u najmanju ruku s punim pravom može stajati rame uz rame sa legendarnim The Burning Crusadeom. Postoje dobre MMO igre, postoje loše MMO igre i postoji World of Warcraft. Priznali mi to sebi ili ne, kralj MMORPG-a se vratio na svoj tron, odnosno samo je otpuhao prašinu s njega. Lok’Tar Ogar!
Zahvaljujemo se Videotopu na ustupljenoj igri.
Leave a Comment